U nizu burnih događaja koji su se ove godine dogodili u Americi, jedan ima posebno veliki potencijal da ostavi dugotrajne razarajuće posljedice. Ovog 18. septembra preminula je legendarna američka sutkinja, glavni liberalni glas u Vrhovnom sudu i ikona feminističkog pokreta – Rut Bejder Ginsburg. Mada je sama njena smrt veliki gubitak za čovječanstvo, kad se na to doda činjenica da je na njeno mjesto izabrana Ejmi Koni Beret, apsolutni favorit religiozne desnice, jasno je da bi njenim izborom trebalo da bude zabrinuto više nego par ljudi.
U čemu je tačno problem? Da bismo odgovorili na to pitanje izuzetno je bitno da shvatimo način na koji funkcioniše američki Vrhovni sud. U američkom pravosudnom sistemu Vrhovni sud ima nevjerovatno značajnu ulogu kao posljednja instanca za raspravu o spornim zakonima i sporovima između američkih država i federalnih vlasti. Sastoji se od 9 sudija koji su izabrani na doživotni mandat, a postavlja ih predsjednik države. Kako predstavlja instituciju koja istinski usmjerava čitavo društvo, ideološka stanovišta samih sudija su izuzetno bitna pri donošenju odluka i balans moći izmedju konzervativaca i progresivaca je nešto na šta se posebno obraća pažnja. Upravo kad se spomene ta činjenica dolazimo do problema o kojem govorimo.
Rut Bejder Ginsburg je imala apsolutno dosljedan liberalni glasački učinak i imala je ključnu ulogu pri brojnim zakonima koji se tiču prava na abortus, istopolnih brakova, rasizma i mnogih drugih kontroverznih tema. Bila je predmet apsolutnog obožavanja među liberalnim dijelom društva i njen uticaj je praktično nemjerljiv. S druge strane, Ejmi Koni Beret predstavlja potpuno drugu krajnost u ideološkom smislu i njenim izborom konzervativci su dobili izuzetno stabilnu većinu koja iznosi 6 prema 3 u njihovu korist. Mada nedvosmileno izuzetno obrazovan pravnik, Pravni fakultet Univerziteta Notr Dam je završila kao najbolja u svojoj klasi, ova bivša sutkinja apelacionog suda je poznata po svojim izuzetno čvrstim konzervativnim stavovima i predviđa se kako bi mogla da bude izuzetno bitan glas u brojnim gorućim pitanjima američkog društva u vremenu pred nama s obzirom na to da je izabrana sa samo 48 godina. Kad se uzme u obzir njen dosadašnji učinak i protivljenje pravu na abortus, odluke u korist policije u gotovo svim slučajevima upotrebe prekomjerne sile na kojima je radila i nerijetke javne kritike Obamacare-a, više je nego jasno da je njen izbor veliki udarac za progresivne struje u Americi i jako značajna stvar za republikance koji njenim izborom dobijaju dosljednog konzervativnog glasača.
Dodatna kontroverza vezana za njen izbor jeste i to da je izabrana u izbornoj godini i to je činjenica koja je podstakla priče o licemjernom pristupu republikanskih predstavnika koji su 2016. godine odbili da stave na razmatranje nominaciju sudije Merika Garlanda kojeg je predložio Barak Obama upravo pod izgovorom da se radi o izbornoj godini i da se izbor treba prepustiti predsjedniku koga narod izabere na izborima koji predstoje.
S obzirom na to da je izbor Ejmi Koni Beret podržan u Senatu i da je 27. oktobra položila zakletvu, te tako postala treći član ovog suda kojeg je nominovao Donald Tramp, ostaje nam samo da vidimo da li će, kako kažu, sad kad je prošla kroz sva vrata koja je otvorila Rut Bejder Ginsburg da ih zatvori za sobom.
Piše : Dimitrije Batrićević